Tosca oduševila Splićane

Posebno je teško bilo postaviti ovogodišnju novu opernu produkciju na početku 69. Splitskoga ljeta za premijeru u večeri otvaranja 14. srpnja na Peristilu. Gradonačelnik Ivica Puljak u nastojanju da ogoli gradske zidine od svih „nametnika“ dao je naputak da se scena smjesti što niže, kako bi izvorni carski trg i njegove arhitektonske datosti što više dolazili do izražaja. Zato je redatelj Goran Golovko sa scenografom Marinom Gozzeom u osmišljavanju iscenacije za operu Tosca Giacoma Puccinija bio ograničenih mogućnosti: prostor njihova djelovanja sveden je na minimum, uz tek crvenobaršunastu presvlaku kamenih stuba i primjenu pokrova za otvore na kapelicama i ulazu u Vestibul, kako bi nalikovali na povijesne rimske lokalitete u operi: crkve Sant’Andrea della Valle, palaču Farnese i Anđeosku tvrđavu.

Maestro Lipanović još je jednom dokazao prevlast kao dirigent opernog repertoara / Snimio Zvonimir Barišin / PIXSELL

Nije tu bilo mnogo intervencija u sam libreto, koji jasno naznačuje što se u nekom trenutku radi, zbog čega verističke opere općenito nisu pogodne za prenošenja u druge vremenske i prostorne okvire. Ipak, elementi kostimografije koju je detaljno kreirao Mladen Radovniković otkrivaju svojevrsnu bezvremenost radnje, kombinirajući uzorke i krojeve iz vremena odvijanja radnje (1800), pisanja opere (1900) i novijega doba. Pjevači na sceni režirani su na dva načina: tradicionalno filmski, kako već Puccinijeva partitura nalaže, što se ponajprije tiče ljubavnog trokuta protagonista, ili sneno, u tzv. slow motionu, u kojemu se kreću statisti ili epizodisti. Uloge žbira, stražara, vojnika i crkvenjaka svedene su na svojevrsne utvare ili prikazanja u glavama glavnih likova, što pruža dodatnu psihološku podlogu njihovim razmišljanjima i postupcima.

Kako bilo, izvedba Tosce oduševila je gledatelje otvaranja 69. Splitskog ljeta u auditoriju Peristila ili u prijenosu na Trećem programu Hrvatskoga radija i televizije. Što se tiče glazbe, maestro Ivo Lipanović još je jednom dokazao prevlast kao dirigent toga repertoara, svakako je najbolji u Hrvatskoj i najpozvaniji da radi ovakve produkcije. U prvom je redu već 36 godina aktivan na peristilskim opernim izvedbama, dobro poznaje zakonitosti akustike prostora, a onda i odlično poznaje Puccinijev stil. Izvrsno je pripremio operni orkestar s kojim se godinama bavi kao njegov šef dirigent te ga uskladio sa solističkim dionicama.

U njima je briljiralo dvoje nacionalnih prvaka, Rijeke i Zagreba: sopranistica Kristina Kolar u naslovnoj ulozi otkrila je svu puninu svojih glasovnih i glumačkih mogućnosti uz veliku pomoć iskustva sa čak pet dosadašnjih produkcija te opere, dok se bas Luciano Batinić s ulogom Scarpije lagano primaknuo višoj bas-baritonskoj lagi glasa u kojoj njegova tamna boja dobiva na izražajnosti i punini.

Premda još nema nacionalni status, svakako ga zaslužuje i vrhunski tenor Domagoj Dorotić, kojega smo u njegovoj matičnoj kući, HNK-u u Zagrebu, prošle godine gledali kao Eisensteina u opereti Šišmiš i u naslovnoj ulozi na praizvedbi Josipovićeva prvijenca Lennon, a ovdje je u petoj produkciji nastupio kao slikar Cavaradossi. Njegova kantilena, izražajnost i topla tenorska boja nikoga ne ostavljaju ravnodušnim, a gluma i maksimalan scenski angažman nadilaze očekivanja u operi.

I najmanje uloge imale su vrsne interprete, pa smo čuli moćne basovske glasove Mate Akrapa i Bože Župića kao Angelottija i Crkvenjaka, izvrsnoga tenora Roka Radovana kao Spolettu i dojmljive splitske baritone Felipea Čudinu i Joška Tranfića kao Sciarronea i Ključara Anđeoske tvrđave. U dva smo prizora čuli i najbolji zbor u Hrvatskoj, onaj Splitskoga HNK-a, prepun istinskih kantomana koje je u pripremi uskladio mladi maestro Veton Marevci, a pridružili su im se i učenici Glazbene škole Josipa Hatzea.

Festivalski je brod porinut, a za njegovim su kormilom novi intendant splitskoga HNK-a i 69. Splitskog ljeta Vicko Bilandžić, sa svojim suradnicima, Ivanom Srbljan (opera), Pedrom Carneirom (balet) i Ivanom Plazibatom (drama). U sljedećih mjesec dana, do 14. kolovoza, predviđeno je 46 događaja (opera, baleta, drama, koncerata, izložbi te književnih predstavljanja i razgovora) na četrnaest lokacija grada, a pojedini programi Splitskog ljeta gostovat će u Vrlici i Dubrovniku te na Šolti.